Lagano po Turskoj....Istambul

Dakle bili smo stali u İstambulu......
Ono cega cu se sjecati iz İstambula ce bıt prekrasne umjetnıne, izvanredne zgrade mjesane arhitekture i ljudi.......more ljudi!
Istambul je ogroman! U njemu zivi 14 mılıjona ljudi. kojı se guzvaju po preuskim ulicama kojıma se prometuje ponekad prema pravilima a ponekad, pogotovo ako je netko u zurbi, bez njıh....a u Istambolu se svıma nekud zuri.....
Postoji 16 000 taksija kojı razvoze ljude po evropskom i azıjskom djelu Istambula, evropski dio je podjeljen na dva djela zaljevom. Svi ti dıjelovı su onda povezani mostvima i brodovıma koji su i najjefinij i najugodniji nacin putovanja izmedju lokalnih luka. Nezaobilazni su naravno i mını-busevi! Oni su specifıcnost ovog grada. Nisam uspio saznati koliko ih prometuje ali ima ih na svakom koraku, brzı su, dınamicni, dolaze svakih par minuta i najverovatnije su najjeftininiji oblik putovanja na kopnu. Jedni problem je sto im se uvijek zurı....a znamo sta se radi u Istambulu kad se zuri.....vozı se kroz crveno!!! Ne, ozbiljno vozac je najnormalnije proletio s nekih 60....dobro, bila je noc i raskrsce je bilo pregledno, ma ludnica!
Svoje vrijeme u İstambulu sam proveo uglavnom u obilasku onih atrakcija koje su jednostavno ne zaobilazne za taj grad!

Topkapi Saraj. Nekada prestolnica Sultana Otomanskog carstva. Palaca u kojoj je obitavala cijela Sultanova obitelj.......ili ti njegov harem. Unutar zidina nekadsnje palace se nalazi muzej s neprocjenjivim kineskim porculanom vrlo popularnim kod Sulatana i ostalih dvorana, srebrnina iz cijelog svijeta, te zgodna izlozba tepiha i njihovog razvoja, rasta te pada u bogatsvu uresa sukladno rastu i padu Otomanskog carstva. Meni je bilo zanimljivo promatrati sare i urese koje su me neodoljivo podsjecali na onaj crveni tepih sto mi imamo u sobi, to je vljda turski utjecaj na hrvatsku koji je prezivio jos do danas, u mojoj sobi......
Aya Sofija je ostavila nevjerovatnan dojam. To je muzej od kada je Ataturk otac turske nacije(nesto kao Tito za jugoslaviju samo sto se njegovi kipovi ne miniraju) odlucio da se islamski ornameneti skinu i krscanske freske ponovo izvedu na svjetlo dana.
Iskreno receno Aja Sofija me impresionirala samo svojom velicinom. Jednostavno sam morao uzdahnuti kad sam usao i pogledom potrazio strop koji se uzdize tamo negdje visoko, visoko!
Plava Dzamija je nasuprot Aja sofije i jos uvijek se koristi kao dzamije sto znaci da je upad besplatan (olaksanje za moj dzeparac). Cinjenica da je to mjesto molitve i vjere za razliku od Aja Sofije se osjeti odmah na ulazu. tako da moram reci da me svojom ljepotom vise impresionirala Plava Dzamija.....bilo je nesto posebno u mekanom sagu i ljudima koji su dosli neki cak iz Turkemnistana (slucajno sam upoznao jednog Turkemenistanca u dzamiji) da se pomole povodom ramazana koji je poceo u utorak.

Aja Sofija

Plava Dzamija

Veliki bazar je upravo to velik!!! NIsam se zadrzavao previse u zatvorenim hodnicima jer tako i tako nisam nista kupovao, a prodavaci su bili revni.......sto u biti znaci da su bili dosadni. Cudno je to! Sve mi je to bilo simpaticno na pocetku kako ljudi skacu oko tebe ali sam primjetio da postoji nekakav ocaj koji se ponekad pretvara u gnjev ako oni procjene da su uzalud potrosili vrijme na tebe bez zarade.
Bazar zacina ili u prevodu s turkog egipatski bazar je mjesto gdje se do danasnjih dana prodaju svi mogci zacini iy cijeloga svijeta, odlicno mjesto za upijanje onog iskonskog staromodnog osjecaja koji sam u biti i dosao traziti u Istambulu i Turskoj.

Bazar zacina

Istambulski Arheoloski muzej je mjesto za koje sam nazalosost ostavio premalo vremena tako da mi je to crna fleka u inace vrlo uspjenim dva dana obilazaka Istambula. Odlican prikaz i na zanimljiv nacin prikazane kulrure koje su rasle i padale na prostoru male azije....
Cisterna Bsilica je bila zadnja ruina koju sam obisao. To je bilo na kraju jedno vrlo dugog dana pa sam si razmisljao da li da ulazi ili ne. Dolje me docekao lo iznanadjenje. Bio je to odlican kraj jeden uspjesne ture u valstitom aranzmanu.

Basilica Cistern


Tursko gostoprinstvo, caj i

tipicni turski kolaci